Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Samra Filipović-Hadžiabdić, dala je intervjuu za Poslovne novine na temu ekonomskog osnaživanja žena, te općenito o ostvarivanju ravnopravnosti spolova, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u zemljama regije. Dio članka objavljenog na web stranici Poslovnih novina ( http://www.privrednastampa.biz/ ), prenosimo, dok cijeli članak možete pročitati u aprilskom izdanju ovog mjesečnika.
Koliko je važno ostvarivanje ravnopravnosti spolova u javnoj i privatnoj praksi? I možete li komparirati stanje u BiH u odnosu na zemlje u regiji, odnosno na zemlje u EU? Šta kažu statistike?
– Jednako uključivanje žena i muškaraca u sve aspekte razvoja društva i poštivanje zakonodavstva koje tretira oblast ravnopravnosti spolova isplativo je za državu u cjelini. Izgrаdnjа sаvrеmеnоg društvа zаvisi, između ostalog, i оd ženskih radnih spоsоbnоsti, njihоvih iskustаvа i stаvоvа. Evidentan je napredak u institucionalizaciji standarda za ravnopravnost spolova u zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini. Danas, brojni sistemski zakoni sadrže standarde koji zabranjuju diskriminaciju i nasilje na osnovu spola. Ovaj napredak znači da su standardi za ravnopravnost spolova uvedeni u zakonodavne procese, uključujući politike i strategije, kao i u planiranje i projektovanje mjera u različitim oblastima.
Stanje u oblasti ravnopravnosti spolova i poređenje sa drugim zemljama je teško iskazati. To posebno proističe iz stanja u zemljama EU koje, također, nije jednako. Tako je, u poređenju sa nekim zemljama EU, Bosna i Hercegovina napravila značajne pomake, dok u odnosu na neke druge još uvijek nismo ostvarili slične rezultate. Ono o čemu možemo pouzdano govoriti jeste situacija u našoj regiji gdje je Bosna i Hercegovina lider kada je riječ o stanju u oblasti ravnopravnosti spolova, jer je prva počela da se aktivno bavi ovim pitanjima. Naša zemlja ima 20% žena u parlamentarnim tijelima, što je evropski prosjek.
U svim zemljama se govori da je važan broj ministarskih pozicija koje drže žene, odnosno da se ovaj broj treba povećavati. Međutim, bitno je i povećanje broja žena u menadžmentu preduzeća i adekvatno plaćanje njihovog angažmana. Koliko je to moguće u našim uslovima?
– U Bosni i Hercegovini žene su puno obrazovanije od muškaraca, dominiraju na diplomskim i postdiplomskim studijima, čine 40% doktorica nauka. Evidentno je da stereotipi, ali i nepostojanje servisa koji bi pružili podršku ženama na tržištu rada predstavljaju dodatnu prepreku. Budući da su statistički podaci problem, ne postoji podatak o učešću žena u menadžmentu u Bosni i Hercegovini. U nedostatku zvaničnih podataka Agencija za ravnopravnost spolova BiH planira provesti istraživanje u top 100 bh. preduzeća o zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama. To će nam omogućiti da kreiramo pristup u otklanjanju prepreka koje onemogućavaju učešće većeg broja žena. U nekim zemljama Evropske unije kazne za preduzeća koja nemaju odgovarajući procenat žena u nadzornim ili upravnim tijelima preduzeća mogu biti finansijske ili čak i sankcija uklanjanja preduzeća sa berzi. O odgovarajućem pristupu za Bosnu i Hercegovinu još uvijek je rano govoriti. Jasno je da postoji opravdan interes našeg društva da interveniše ukoliko podaci ukažu na sistemske prepreke.
Surova stvarnost je da brojne žene, majke u malim i srednjim preduzećima, ali i velikim kompanijama rade na minimalcu. Zašto je teško shvatiti poslodavcima čistu ekonomsku računicu da: podizanje minimalca pomaže ekonomiji; da podizanje minimalca pomaže porodicama u preživljavanju i zaštiti djece; da podizanje minimalca pomaže ljudima/ženama da zarade dovoljno i ne trebaju pomoć države da prežive; podizanje minimalca pomaže ne samo ženama nego i manjinama.
– Teško je odgovoriti na to, jer ovo nije pitanje koje ima samo aspekt ravnopravnosti spolova, već je to istovremeno i problem cijelog društva. Svakako da bi smanjenje stope siromaštva poboljšalo u većoj mjeri položaj žena u društvu, jer svi znamo da siromaštvo ima lice žene. Pored toga, ekonomsko osnaživanje žena smatramo kao ključ koji bi mogao da podupre napore u drugim oblastima kao što je to prevencija i zaštita nasilja u porodici i učešća na mjestima donošenja odluka.
http://privrednastampa.biz/