Izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju svake četvrte godine, počevši od onih u novembru 1990. godine koji se smatraju i prvim slobodnim višepartijskim izborima. Opći izbori[1] za zakonodavna tijela u Bosni i Hercegovini održani 1996, 1998. i 2000. godine provedeni su u skladu sa Pravilima i propisima Privremene izborne komisije Bosne i Hercegovine, a izbori 2002, 2006. i 2010. godine provedeni su u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, pored općih, provode se i lokalni izbori[2].

Izbori u Federaciji BiH održavaju se na tri nivoa: na nivou entiteta održavaju se izbori za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, na nivou kantona održavaju se izbori za kantonalne skupštine i na nivou općina održavaju se lokalni izbori za općinska vijeća.

Od 2002. godine izlaznost na izbore (i lokalne i opće) uglavnom je bila veća od 55%. Unaprijeđeni proces registracije birača između općih izbora u Bosni i Hercegovini u 2002, 2006. i 2010. godini je sigurno razlog koji je doveo i do značajnog povećanja broja birača oba spola.

2002 2006 Povećanje 2010 Povećanje

(u odnosu na 2006. god.)

Registrirani birači 2.342,161 2.734,287 + 16,7 % 3.126,599 + 14%
Birači koji su izašli na izbore 1.298,827 1.512,387 + 16,4 % 1.769,247 +16,7 %
Izlaznost 55,4% 55,3% – 0,1 % 56,5 % + 1,2 %

Tabela 1 Izlaznost na izbore

Ovo povećanje se dogodilo u društveno-političkom okruženju koje nije bilo pogodno za aktivno učešće građana. Činjenica da je odziv u postocima ostao stabilan u ovom periodu vjerojatno se može pripisati aktivnom obrazovanju glasača i naporima civilnoga društva, kao i gender mehanizama pred izbore 2010. godine da se poboljša javno informiranje građana. Odziv glasača u odnosu na spol bio je prilično ujednačen, što implicira da spol birača ne utječe na broj izabranih žena, a to se može vidjeti poređenjem rezultata.

  Izborna godina Registrirani birači Izlaznost (%) Muškarci (%) Žene (%)
Opći izbori 2002. 2.342,141 55,5 51,54 48,46
Lokalni izbori 2004. 2.322,687 46,8 52,36 47,64
Opći izbori 2006. 2.734,287 55,31 52,38 48,42
Lokalni izbori 2008. 3.024,127 55,28 50,93 49,07
Opći izbori 2010. 3.132,231 56,2 50,83 49,17
Lokalni izbori 2012. 3.149,280 (bez Mostara) 56,51 50,72 49,28

Tabela 2 Izlaznost na izbore u odnosu na spol

(a)    Opći izbori

Broj žena kandidatkinja i nivo njihove participacije kao nosilaca lista političkih subjekata na općim izborima i dalje su nezadovoljavajući. Na to ukazuju i podaci sa posljednjih općih izbora 2010. godine na kojima je od ukupno 745 ponuđenih lista političkih subjekata za zakonodavne organe na nivou države, entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) i kantona (10 u Federaciji BiH) na čelnim pozicijama – kao nosilaca kandidatskih lista bilo njih svega 89 ili samo 11,95%. Na nivou Parlamentarne skupštine BiH (oba entiteta), od 158 ponuđenih lista političkih subjekata, žene kandidatkinje bile su nosioci njih 21 ili 13,29%. Za opće izbore 2010. godine prijavila su se 8.242 kandidata/kinje od toga 63,18% muškaraca i 36,82% žena.

Izborna godina Ovjereni kandidati Muškarci (%) Žene (%) Izabrani Muškarci (%) Žene (%)
2002. 7.351 64,96 35,04 541 79,85 20,15
2006. 7.245 63,78 36,22 517 82,79 17,21
2010. 8.242 63,18 36,82 518 82,63 17,37

Tabela 3 Opći izbori – kandidati u odnosu na spol

Iz Federacije BiH u utrci za Parlamentarnu skupštinu BiH među 88 ponuđenih stranačkih lista za 11 su bile nosioci pripadnice ženskog spola ili njih 12,5%. Kao nosioci stranačkih lista u utrci za Predstavnički dom Parlamenta FBiH na općim izborima kandidatkinja je bilo 31 ili 13,13% od ukupno 236 lista koje su za ovaj nivo vlasti ponudili politički subjekti. Najveći procentualni broj žena nosilaca stranačkih listi bilo je za Skupštinu Bosanskopodrinjskog kantona – njih tri ili 20% među ukupno 15 lista političkih subjekata, a u Kantonu Sarajevo – pet ili 18,52% od ukupno 27 kandidatskih lista koje su bile prijavljene za taj nivo vlasti. Sa druge strane, u Kantonu 10 (Livanjskom) od ukupno 20 kandidatskih lista političkih subjekata, te u Posavskom kantonu, gdje je na izborima bilo ponuđeno 15 stranačkih lista, među njihovim nosiocima nije bilo niti jedne žene.

Opći izbori 2010 – Nosioci lista
Kanton Ukupan broj lista Muškarci Žene
BPK 15 12 (80%) 3 (20%)
KS 27 22 (81,48%) 5 (18,52%)
USK 25 21(84%) 4 (16%)
SBK 21 18 (85,71%) 3 (14,29%)
HNK 24 21(87,5%) 3 (12,5%)
TK 24 21(87,5%) 3 (12,5%)
ZDK 24 22 (91,67%) 2 (8,33%)
ZHK 16 15 (93,75%) 1 (6,25%)
K10 20 20 (100%) 0
PK 15 15 (100%) 0

Tabela 4 Opći izbori 2010 – nosioci lista

Kada je u pitanju nivo kantonalnih skupština u Federaciji BiH, najveći broj kandidatkinja bio je na listama političkih subjekata u Bosanskopodrinjskom kantonu (38,23%), nakon kojeg slijede Kanton Sarajevo sa 37,8% i Zeničko-dobojski kanton sa 36,99%.

Opći izbori 2010 – Kandidati
Kanton Ukupan broj kandidata Muškarci Žene
BPK 293 181(61,77%) 112 (38,23%)
KS 672 418 (62,2%) 254 (37,8%)
ZDK 611 385 (63,01%) 226 (36,99%)
ZHK 204 130 (63,73%) 74 (36,27%)
K10 351 224 (63,82%) 127 (36,18%)
PK 255 164 (64,31%) 91 (35,69%)
SBK 476 308 (64,71%) 168 (35,29%)
USK 434 282 (64,98%) 152 (35,02%)
HNK 398 260 (65,33%) 138 (34,67%)
TK 648 425 (75,59%) 223 (24,41%)

Tabela 5 Opći izbori 2010 – kandidati

Prethodni statistički podaci ukazuju na nepostojanje aktivnog pristupa povećanju rodne ravnopravnosti na izborima zbog neusklađenosti zakona i njihove neravnomjerne primjene i zbog činjenice da se nijedna politička stranka ne vodi principom rodne ravnopravnosti. Niti jedna stranka nije odabrala da njihovo područje politike tumači žena i do danas u BiH niti jedna stranka nema ženu za predsjednicu. Jedna stranka jeste pozicionirala ženu kao predstavnicu politike (Borjana Krišto, HDZ). Od 3.004 žene koje su navodno učestvovale u predizbornim kampanjama stranaka[3] niti jedna u široj bosanskohercegovačkoj javnosti nije prepoznata po specifičnoj, rodno-senzitivnoj političkoj platformi.

(b)   Lokalni izbor

Politička zastupljenost žena na općinskom nivou niža je nego na kantonalnom, entitetskom i državnom. Posmatrajući rezultate lokalnih izbora od 2004. godine, broj kandidiranih i izabranih žena načelnica lagano raste, ali je i dalje zanemarljiv. Štavište, na lokalnim izborima i 2008. i 2012. godine žene nikad nisu činile više od trećine svih nominiranih kandidata, a na lokalnim izborima 2012. godine od ukupno 140 izabranih kandidata za gradonačelnika/načelnika 135 su muškarci (96,43%), a u Federaciji BiH samo dvije žene su izabrane na ovu funkciju (općine Visoko i Doboj-Jug).

Lokalni izbori – načelnici/ce
Izborna godina Ovjereni kandidati za načelnika/cu Muškarci (%) Žene (%) Izabrani Muškarci

(%)

Žene

(%)

2004 809 96,04 3,96 140 97,86 2,14
2008 566 93,64 6,36 140 97,14 2,86
2012 550 92,73 7,27 140 96,43 3,57

Tabela 6 Lokalni izbori – kandidati za načelnika/cu

Ovaj obrazac važi i za ostale nivoe učešća žena u općinskim vlastima, pa su u 2012. godini od ukupno izabranih 3.105 kandidata u općinska vijeća/skupštine općina, uključujući predstavnike nacionalnih manjina, izabrana čak 2.602 muškarca ili 83,8% i 503 žene ili 16,2%.

Lokalni izbori – OV/SO
Izborna godina Ovjereni kandidati za OV/SO Muškarci (%) Žene (%) Izabrani Muškarci

(%)

Žene

(%)

2004. 26.606 64,1 35,9 3.141 82,59 17,41
2008. 28.371 64,09 35,91 3.147 85,1 14,9
2012. 29.652 63,93 36,07 3.076 83,81 16,19

Tabela 7 Lokalni izbori – kandidati za OV/SO

Lokalni izbori – predstavnici nacionalnih manjina
Izborna godina Ovjereni kandidati za nacionalne manjine Muškarci (%) Žene (%) Izabrani Muškarci (%) Žene

(%)

2004. / /
2008. 106 81,13 18,87 35 77,14 22,86
2012. 149 83,22 16,78 29 82,76 17,24

Tabela 8 Lokalni izbori – kandidati za nacionalne manjine

Iz podataka o rezultatima izbora za pripadnike manjina vidljivo je, također, malo učešće žena iako nešto veće nego kod konstitutivnih naroda. U Federaciji BiH u 2012. godini u 78 općinskih vijeća (bez Grada Mostara) izabrano je ukupno 1.800 vijećnika/ica. Izabrani članovi općinskih vijeća u svim općinama u FBiH su većinom muškarci, što pokazuje da se situacija u odnosu na prethodne lokalne izbore, održane 2008. godine, nije znatno promijenila.

Rezultati izbora za općinska vijeća pokazuju velike razlike među općinama, pa i kantonima. Tako, postoje kantoni u kojima je broj izabranih vijećnica ispod prosjeka, kao i onih u kojim udio žena u općinskom vijeću dostiže i 45%. U osam općina FBiH broj žena vijećnica je manji od 5%, pri čemu u četiri općinska vijeća nije bilo niti jedne žene (Kladanj, Kakanj, Novi Travnik i Tomislav-Grad). Sa druge strane, u 10 općinskih vijeća izabrano je više od 30% žena.

Lokalni izbori 2012 – izabrani u OV
Kanton Općina OV – ukupno Muškarci (%) Žene (%)
TK Kladanj 17 100 0
ZDK Kakanj 30 100 0
SBK Novi Travnik 23 100 0
K10 Tomislav-Grad 25 100 0
SBK Busovača 25 96 4
SBK Kiseljak 23 95,65 4,35
TK Sapna 21 95,24 4,76
HNK Prozor 21 95,24 4,76
USK Bužim 17 94,12 5,88
ZDK Olovo 17 94,12 5,88
HNK Neum 17 94,12 5,88
TK Gradačac 30 93,33 6,67
TK Kalesija 27 92,59 7,41
ZDK Doboj-Jug 13 92,31 7,69
KS Ilijaš 25 92 8
PK Domaljevac-Šamac 11 90,91 9,09
SBK Donji Vakuf 21 90,48 9,52
TK Živinice 31 90,32 9,68
TK Srebrenik 29 89,66 10,34
HNK Jablanica 19 89,47 10,53
TK Čelić 17 88,24 11,76
TK Doboj-Istok 17 88,24 11,76
K10 Kupres 17 88,24 11,76
PK Odžak 25 88 12
ZDK Tešanj 25 88 12
SBK Vitez 25 88 12
ZHK Grude 25 88 12
TK Lukavac 30 86,67 13,33
TK Teočak 15 86,67 13,33
K10 Glamoč 15 86,67 13,33
SBK Fojnica 21 85,71 14,29
ZHK Posušje 21 85,71 14,29
HNK Konjic 27 85,19 14,81
KS Ilidža 27 85,19 14,81
SBK Bugojno 25 84 16
ZHK Široki Brijeg 25 84 16
KS Vogošća 25 84 16
USK Sanski Most 31 83,37 16,13
USK Cazin 30 83,33 16,67
ZDK Zavidovići 29 82,76 17,24
SBK Gornji Vakuf-Uskoplje 23 82,61 17,39
KS Hadžići 27 81,48 18,52
TK Tuzla 31 80,65 19,35
USK Bihać 30 80 20
USK Bosanska Krupa 25 80 20
USK Ključ 25 80 20
ZDK Maglaj 25 80 20
ZDK Vareš 20 80 20
BPK Goražde 25 80 20
SBK Kreševo 15 80 20
HNK Čapljina 25 80 20
HNK Čitluk 25 80 20
ZDK Zenica 31 77,42 22,58
SBK Travnik 31 77,42 22,58
KS Centar 31 77,42 22,58
KS Novi Grad 31 77,42 22,58
ZDK Usora 13 76,92 23,08
TK Gračanica 30 76,67 23,33
USK Bosanski Petrovac 17 76,47 23,53
HNK Stolac 17 76,47 23,53
K10 Drvar 17 76,47 23,53
ZDK Visoko 25 76 24
SBK Jajce 25 76 24
ZHK Ljubuški 25 76 24
K10 Bosansko Grahovo 15 73,33 26,67
PK Orašje 25 72 28
ZDK Žepče 25 72 28
K10 Livno 31 70,97 29,03
TK Banovići 23 69,57 30,43
USK Velika Kladuša 28 67,86 32,14
KS Novo Sarajevo 31 67,74 32,26
KS Stari Grad 31 67,74 32,26
SBK Dobretići 15 66,67 33,33
HNK Ravno 15 66,67 33,33
KS Trnovo 14 66,67 33,33
BPK Pale 11 63,64 36,36
ZDK Breza 21 61,9 38,1
BPK Foča 11 54,55 45,45

Tabela 9 Lokalni izbori 2012 – izabrani u OV u FBiH

Detaljnija analiza po kantonima ukazuje na to da se situacija znatno razlikuje ne samo od kantona do kantona već i od općine do općine u okviru kantonalnih jedinica. Bez detaljnije i dublje analize implementacije izbornih procesa i imenovanja vijećnika na lokalnim nivoima ne može se doći do preciznijeg odgovora na to šta utječe na bolju zastupljenost jednog spola u toj zajednici. Međutim, ono što se iz površnog presjeka ovih podataka može vidjeti jeste to da je učešće žena u općinskim vijećima kao rezultat izbora 2012. godine veće u manjim općinama u odnosu na učešće u općinama koje su, također, i kantonalni centri.

Pregled po kantonima[4]

 

Unsko-sanski kanton

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Bihać 30 24 6 80 20
Bosanska Krupa 25 20 4 1 80 20
Bosanski Petrovac 17 13 4 76,47 23,53
Bužim 17 16 1 94,12 5,88
Cazin 30 24 5 1 83,33 16,67
Ključ 25 20 5 80 20
Sanski Most 31 26 5 83,37 16,13
Velika Kladuša 28 19 9 67,86 32,14

Tabela 10 Lokalni izbori 2012 – OV USK

Posavski kanton

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Domaljevac-Šamac 11 10 1 90,91 9,09
Odžak 25 21 3 1 88 12
Orašje 25 18 7 72 28

Tabela 11 Lokalni izbori 2012 – OV PK

Tuzlanski kanton

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Banovići 23 15 7 1 69,57 30,43
Čelić 17 15 2 88,24 11,76
Doboj-Istok 17 15 2 88,24 11,76
Gračanica 30 23 7 76,67 23,33
Gradačac 30 27 2 1 93,33 6,67
Kalesija 27 24 2 1 92,59 7,41
Kladanj 17 17 0 100 0
Lukavac 31 26 4 1 87,09 12,91
Sapna 21 20 1 95,24 4,76
Srebrenik 29 25 3 1 89.66 10,34
Teočak 15 12 2 1 86,67 13,33
Tuzla 31 24 6 1 80,65 19,35
Živinice 31 28 3 90,32 9,68

Tabela 12 Lokalni izbori 2012 – OV TK

Zeničko-dobojski kanton

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Breza 21 13 8 61,9 38,1
Doboj-Jug 13 12 1 92,31 7,69
Kakanj 30 29 0 1 100 0
Maglaj 25 20 5 80 20
Olovo 17 16 1 94,12 5,88
Tešanj 25 22 3 88 12
Usora 13 10 3 76,92 23,08
Vareš 19 14 4 1 78,95 21,05
Visoko 25 19 6 76 24
Zavidovići 29 24 5 82,76 17,24
Zenica 31 23 7 1 77,42 22,58
Žepče 25 18 7 72 28

Tabela 13 Lokalni izbori 2012 – OV ZDK

Bosanskopodrinjski kanton

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Foča 11 6 5 54,55 45,45
Goražde 25 20 5 80 20
Pale 11 6 4 1 63,64 36,36

Tabela 14 Lokalni izbori 2012 – OV BPK

Srednjobosanski kanton

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Bugojno 25 21 4 84 16
Busovača 25 24 1 96 4
Dobretići 15 10 5 66,67 33,33
Donji Vakuf 21 18 2 1 90,48 9,52
Fojnica 21 18 3 85,71 14,29
Gornji Vakuf-Uskoplje 23 19 4 82,61 17,39
Jajce 25 19 6 76 24
Kiseljak 23 22 1 95,65 4,35
Kreševo 15 12 3 80 20
Novi Travnik 23 23 0 100 0
Travnik 31 24 7 77,42 22,58
Vitez 25 22 3 88 12

Tabela 15 Lokalni izbori 2012 – OV SBK

 

Hercegovačko-neretvanski kanton

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Čapljina 25 20 5 80 20
Čitluk 25 20 5 80 20
Jablanica 19 17 2 89,47 10,53
Konjic 27 23 4 85,19 14,81
Mostar
Neum 17 16 1 94,12 5,88
Prozor 21 20 1 95,24 4,76
Ravno 15 10 5 66,67 33,33
Stolac 17 13 4 76,47 23,53

Tabela 16 Lokalni izbori 2012 – OV HNK

Zapadnohercegovački kanton

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Grude 25 22 3 88 12
Ljubuški 25 19 6 76 24
Posušje 21 18 3 85,71 14,29
Široki Brijeg 25 21 4 84 16

Tabela 17 Lokalni izbori 2012 – OV ZHK

 

 

 

 

 

 

Kanton Sarajevo

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Centar 31 24 7 77,42 22,58
Hadžići 27 22 5 81,48 18,52
Ilidža 27 23 4 85,19 14,81
Ilijaš 25 23 2 92 8
Novi Grad 31 24 7 77,42 22,58
Novo Sarajevo 31 21 10 67,74 32,26
Stari Grad 31 21 10 67,74 32,26
Trnovo 15 10 4 1 66,67 33,33
Vogošća 25 21 4 84 16

Tabela 18 Lokalni izbori 2012 – OV KS

 

Kanton 10

 

Lokalni izbori 2012 – općinska vijeća
Općina OV – ukupno M Ž NM-M NM-Ž Muškarci (%) Žene (%)
Bosansko Grahovo 15 11 4 73,33 26,67
Drvar 17 13 4 76,47 23,53
Glamoč 15 13 2 86,67 13,33
Kupres 17 15 2 88,24 11,76
Livno 31 22 9 70,97 29,03
Tomislav-Grad 25 25 0 100 0

Tabela 19 Lokalni izbori 2012 – OV K10

(c)    Žene u političkim strankama

Da bi se ovi izborni rezultati sagledali u cjelini, urađena je i analiza položaja žena unutar političkih stranaka u BiH koji su i najvažniji akteri izbora i najznačajniji faktor raspodjele mjesta u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nakon izbora. U BiH je registrirano 190 političkih stranaka. Da bi se dobila šira slika, potrebno je reći da je ovo mnogo više od, naprimjer, susjedne Hrvatske, koja, prema posljednjim podacima, ima 112 registriranih političkih partija. Ove dvije zemlje su, dakle, vodeće u zemljama regiona kada je riječ o broju registriranih političkih stranaka.

Na prvi pogled najveći broj političkih partija prihvata ravnopravnost žena, njihovo članstvo i aktivnosti. Međutim, postoji cijeli niz prepreka sa kojima se žene suočavaju u svom djelovanju unutar političkih partija u BiH. Veliku prepreku ravnopravnoj zastupljenosti žena u političkom životu predstavlja nedovoljna podrška političkih partija ženama-članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji iako u statutima političkih partija nema izričitih prepreka ženama da učestvuju u radu organa stranke. Određeni manji broj političkih stranaka u svojim aktima je definirao obaveze radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti spolova, ali ih je rijetko implementirao u praksi. Naime, još uvijek postoje tradicionalan pristup položaju žene i društveno uspostavljeni obrasci ponašanja i odnosa koji, uz nedovoljnu zakonsku regulativu i nepostojanje afirmativnih mjera, utječu na podzastupljenost i nedovoljno učešće žena u javnom životu i mjestima na kojim se donose odluke.

Dalje, gotovo da nema razlike u odnosu prema ženama političarkama između stranaka tzv. lijeve ili desne orijentacije[5]. Ovi trendovi, pored već spomenutih kulturnih i socijalnih naslijeđa, također su odraz utjecaja globalnih trendova na FBiH, naročito politika zemalja EU. Premda situacija varira od zemlje do zemlje, općenito je vidljivo da je i učešće žena u zemljama EU još uvijek zanemarljivo i da čak u zemljama starim članicama EU u nekim slučajevima žene ne učestvuju na vrhu političkih partija, niti kao liderice stranaka, niti kao njihove zamjenice.

Predsjednici/ce Zamjenici/ce predsjednika/ca
  Žene

(N)

Muškarci

(N)

Žene

(%)

Muškarci

(%)

Žene

(N)

Muškarci

(N)

Žene

(%)

Muškarci

(%)

EU-28 17 127 12 88 62 118 34 66
Belgija 2 8 20 80 7 7 50 50
Bugarska 0 3 0 100 1 2 33 67
Češka 0 5 0 100 1 4 20 80
Danska 2 4 33 67 1 6 14 86
Njemačka 3 5 38 62 5 5 50 50
Estonija 0 4 0 100 4 8 33 67
Irska 0 4 0 100 2 1 67 33
Grčka 0 5 0 100 0 4 0 100
Španija 0 2 0 100 1 1 50 50
Francuska 0 4 0 100 1 2 33 67
Hrvatska 1 2 33 67 1 5 17 83
Italija 0 6 0 100 0 6 0 100
Kipar 0 4 0 100 0 3 0 100
Latvija 1 5 17 83 1 4 20 80
Litvanija 0 7 0 100 4 6 40 60
Luksemburg 1 4 20 80 1 3 25 75
Mađarska 0 4 0 100 0 4 0 100
Malta 0 2 0 100 0 2 0 100
Holandija 1 6 14 86 1 6 14 86
Austrija 1 4 20 80 5 6 45 55
Poljska 0 5 0 100 3 8 27 73
Portugal 0 4 0 100 1 2 33 67
Rumunija 1 4 20 80 1 4 20 80
Slovenjia 1 5 17 83 7 5 58 42
Slovačka 0 6 0 100 1 5 17 83
Finska 1 5 17 83 6 5 55 45
Švedska 2 7 22 78 6 1 86 14
Velika Britanija 0 3 0 100 1 3 25 75
Makedonija 0 4 0 100 0 4 0 100
Turska 1 4 20 80 0 3 0 100
Srbija 0 5 0 100 1 4 20 80
Island 0 4 0 100 3 1 75 25
Lihtenštajn 0 3 0 100 2 3 40 60
Norveška 3 3 50 50 4 4 50 50
Sve zemlje 21 150 12 88 72 137 34 66
– = n/a, : = podaci nisu dostupni
Podaci od 20/3/2013-23/4/201

Tabela 20 Predsjednici/ce političkih partija u EU

Ako napravimo poređenje sa regionom, u poređenju sa brojem stanovnika, u BiH jedna partija dolazi na 20.209 stanovnika, u Hrvatskoj jedna na 38.309 stanovnika, a u Srbiji jedna stranka dolazi na 78.249 stanovnika. Prema ovim pokazateljima, BiH je prva u regiji i Evropi, te jedna od zemalja u svijetu u kojoj djeluje najveći broj političkih partija iako ima svega oko četiri miliona stanovnika.

Pregled dostupnih podataka o vladajućim strankama u FBiH (SDA, SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990) pokazuje da su svi predsjednici spomenutih stranaka muškarci, kao i njihovi zamjenici. Potpredsjednici stranaka također su, uglavnom, muškog spola. Najviše članova ženskog spola u svom Predsjedništvu ima SDP, šest od dvadeset i dva člana. U odnosu na ukupan broj članova Predsjedništva (30), najmanje žena zastupljeno je u SDA (2) a zvanični podaci o članovima Predsjedništva SBB nisu dostupni. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija, u članu 1. finansiranje parlamentarnih grupa zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH raspoređuje na način da se 30% sredstava raspoređuje jednako svim parlamentarnim grupama, 60% od ukupnog iznosa srazmjerno broju poslaničkih mjesta i 10% parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu. Uprkos tome, analiza za ovaj period nije identificirala velike pomake u provođenju ovog novog zakona. Osim unapređenja postojećeg kvotnog rješenja za manje zastupljeni spol i transparentnije implementacije uvedenih posebnih mjera o finansiranju ženskih grupa unutar partija, neophodno je zahtijevati od političkih partija da razmotre mogućnost da Zakonom o političkim partijama jasno definiraju podsticanje žena na političko udruživanje unutar partija, te delegiranje njihovih predstavnica u rukovodeće organe tih partija.

Prema izvještaju “Kritička analiza nivoa suštinske zastupljenosti žena postignutog kvotama”[6], političke stranke navode da imaju relativno visok broj žena među članstvom u rasponu od 33% u SDA do 52% u SBBBiH. Ovaj rezultat se može pripisati aktivnostima mobiliziranja podrške i ohrabrivanja žena da se učlane u stranku, koju obično provode ženska krila stranaka. U osnovnim stranačkim tijelima za donošenje odluka žene predstavljaju od 10% do 40% predsjedništava/izvršnih odbora do 66,66% u Nadzornom odboru SDPBiH. Pet najvećih bh. stranaka navodi da je provelo pozitivnu mjeru (kvotu u odnosu na spol) kako bi se osiguralo učešće žena u ovim izvršnim tijelima i imaju 10% (SDS), 25% (HDZ i SNSD) i 30% (SBB i SDP) žena u svojim predsjedništvima. Iste stranke navode i to da svoje statute nisu još uvijek uskladile sa principom ravnopravnosti spolova a odgovori većine stranaka pokazuju da još uvijek postoji nedostatak razumijevanja tog koncepta. Većina statuta sadrži odredbe o borbi protiv diskriminacije ili o općenitom promoviranju ravnopravnosti spolova, ali ništa više od toga.

Kao što je već rečeno, sve ove stranke imaju strukturu samo za žene, obično forum žena koji, u principu, ima zadatak da afirmira ženska prava. Tako, naprimjer, Asocijacija žena SDA[7], između ostalog, radi i na razvijanju svijesti i afirmaciji prava žena u smislu radnopravnog i socio-ekonomskog položaja žena, poboljšanju ekonomskog standarda žena, stvaranju preduvjeta za ravnipravan položaj u kontekstu usklađivanja prirodne i kulturne pozicije žena sa njenim radnim i političkim angažmanon, zaštiti žena od nasilja svake vrste. U okviru djelokruga rada Zajednice žena HDZBiH Kraljica Katarina Kosača[8] navodi se i promocija zaštite samohranih majki, zaposlenih žena, zdravstvena zaštita žena i poboljšanje uvjeta i položaja žena na selu, upoznavanje žena sa njihovim osnovnim ljudskim pravima, promocija smanjenja smrtnosti novorođenčadi i male djece, promocija bavljenja žena sportom, kao jednim od oblika za postizanje i očuvanje zdravlja žena, izrada strategije za borbu protiv nasilja nad ženama, ostvarenje programa o ravnopravnosti spolova u obrazovanju. Međutim, čest je slučaj da stranke ne dodjeljuju finansijske resurse ovim strukturama, ne navode jasnu viziju zadatka, niti prepoznaju značaj ulaganja u specifičnu politiku pristupa medijima sa aspekta promoviranja rodne jednakosti. Zapravo, iz ovoga se vidi da se učešće žena u radu stranke posmatra kao bavljenje gotovo isključivo socijalnim pitanjima, ili pitanjima privatnog, tradicionalno ženskog domena.

Važno je naglasiti i da je realizacija prava na političku participaciju pripadnicima nacionalnih manjina omogućena tek 2008. godine odlukom Centralne izborne komisije (CIK), na osnovu izmjena Izbornog zakona iz 2008. godine, ali su obavezu da svoje statute usklade sa izmjenama i dopunama Izbornog zakona imale samo one općine koje su, prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, imale registrirano više od 3% nacionalnih manjina u odnosu na ukupan broj stanovnika[9]. Tako, rezultati lokalnih izbora 2012. godine pokazuju da su u FBiH predstavnici nacionalnih manjina izabrani u 16 općinskih vijeća u 16 općina. Od ovih 16 izabranih vijećnika iz reda nacionalnih manjina dvije su bile žene, i to u općinskom vijeću općina Bosanska Krupa (USK) i Trnovo (KS).

Lokalni izbori 2012 – Izabrani općinski vijećnici iz reda nacionalnih manjina
Kanton Općina Muškarci Žene
USK Cazin 1
USK Bosanska Krupa 1
PK Odžak 1
TK Banovići 1
TK Gradačac 1
TK Kalesija 1
TK Lukavac 1
TK Srebrenik 1
TK Teočak 1
TK Tuzla 1
ZDK Kakanj 1
ZDK Vareš 1
ZDK Zenica 1
BPK Pale 1
SBK Donji Vakuf 1
KS Trnovo 1

Tabela 21 Lokalni izbori 2012 – izabrani iz reda nacionalnih manjina

I pored pokazatelja koji svjedoče o postojanju veoma patrijarhalnih stavova i društvenih normi, ne mogu se zanemariti određeni pozitivni pomaci koji govore o prisutnosti volje i koji su rezultati kontinuiranih aktivnosti gender mehanizama i ženskih nevladinih organizacija u postizanju ravnopravnosti.

[1]Na općim izborima u BiH biraju se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavnici za Parlament Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske, predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predstavnici za skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

[2]Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini provode se za izbor općinskih vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, skupština općina u Republici Srpskoj, načelnika općina u Bosni i Hercegovini, Skupštine Distrikta Brčko, Skupštine Grada Banja Luka i gradonačelnike Grada Banja Luka, te izbor vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara.

[3]Agencija za ravnopravnost spolova BiH (2010), Političarke u medijima tokom predizborne kampanje 2010: Slika koje nema.

[4]Federalni zavod za statistiku (2013), Lokalni izbori 2012.

[5]Alternativni izvještaj o implementaciji Konvencije CEDAW i ženskim ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini (2010).

[6]Adnan Kadribašić, Kritička analiza nivoa suštinske zastupljenosti žena postignutog kvotama (Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina, Program podrške istraživanjima u oblasti javnih politika 2012-2013).

[7] Preuzeto sa http://sda.ba/home/asocijacije/asocijacija-zena/

[8]http://www.hdzbih.org/o-nama/zajednica-ena-hdz-bih.html

[9]Predlagači izabranih vijećnika pripadnika nacionalnih manjina najčešće su političke stranke, zatim, grupe građana koje predlažu nezavisne kandidate, a u najmanjem broju slučajeva predstavnika manjine predložilo je udruženje nacionalne manjine.