(*Stakleni krov (eng. glass ceeling) se odnosi na stanje na tržištu rada i odnosi se na barijere koje sprečavaju žene da imaju jednake mogućnosti na tržištu rada)
Povećanje zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama preduzeća (upravnim i nadzornim odborima) sa ciljem smanjenja uticaja fenomena „stakleni krov“ važan je izazov za Bosnu i Hercegovinu. Posljedica ove podzastupljenosti je neiskorištenost potencijala kvalifikovanih ljudskih resursa, žena koje diplomiraju svake godine i podzastupljenosti žena na tržitšu rada ali i najvišim pozicijama odlučivanja u izvršnim/upravnim i nadzornim odborima.
Ekonomska važnost učešća žena u upravljačkim strukturama
Jedan od načina za poboljšanje konkurentnosti tržišta može biti ujednačena zastupljenost žena i muškaraca na mjestima odlučivanja u privredi što doprinosi produktivnijem i inovativnijem radnom okruženju, te uopšteno boljim rezultatima preduzeća.
Osnaživanje žena za zauzimanje liderskih pozicija je važno za privredni rast i konkurentnost unutrašnjeg tržišta. Dakle, postoji jasan poslovni interes za ravnopravnost spolova u upravljačkim strukturama kako iz mikroekonomske perspektive – dakle, u smislu individualnog rezultata firme; tako i iz makroekonomske perspektive – tj. u smislu viših, održivih stopa privrednog rasta.
Zastupljenost žena u upravljačkim strukturama preduzeća u EU
Žene su još uvijek brojčano podzastupljene u odnosu na muškarce u odborima najvećih firmi u svim zemljama EU-a, uprkos nekim poboljšanjima u slučajevima u kojima su vlade nedavno uvele kvote ili su poduzete druge inicijative kako bi se učinio napredak po tom pitanju.
Ključni pokazatelj zastupljenosti spolova u upravnim odborima u EU pokazuje da je udio žena na top pozicijama i dalje je vrlo nizak, iako postoje mali znakovi napretka. U januaru 2012, žene su zauzele u prosjeku samo 13,7% u odborima najvećih kompanija u zemljama članicama EU.
STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Segregirano tržište rada i neaktivnost žena uprkos boljim obrazovnim rezultatima
Žene čine 51,1% ukupne populacije odnosno 51,8% radno sposobne populacije u Bosni i Hercegovini dok je procjena da su od ukupnog broja uposlenih samo 36,9% žene. Kada se žene i bave biznisom, često su fokusirane na tradicionalne uslužne sektore, manje trgovine i/ili zanatske radnje.
Kada je u pitanju obrazovanje, u periodu od 2000. do 2012. broj studenata koji diplomiraju se povećao za oko pet puta, pri čemu u smislu obrazovnih postignuća, žene nadmašuju muškarce (60.4% žena).
Istraživanje provedeno u BIH pokazalo je da muškarci i žene imaju komplementarne stilove rukovođenja. Svojim vještinama žene doprinose dobrom svakodnevnom funkcionisanju i organskom rastu kompanije. Sa druge strane, sklonost muškaraca da preuzmu rizik ih stavlja na prvu liniju fronta kada su u pitanju spajanja ili pripajanja ili ulazak na nova tržišta. Očito je da kombinacija ove dvije vještine doprinosi boljim poslovnim rezultatima.
Analiza o učešću žena i muškaraca u upravljačkim strukturama preduzeća u BIH
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine je u maju 2014. godine provela prvo opsežno istraživanje o broju žena i muškaraca u upravljačkim strukturama preduzeća u BIH. Ovo isztažovanje je bazirano na odgovorima 70 od top 100 poslovnih subjekata prema analizi Poslovnih novina iz 2013. Analizirana je zastupljnost žena i muškaraca u upravi i nadzornim odborima u FBIH te u upravni i izvršnim odborima u RS.
Žene u BIH su zastupljene sa 15,7% u upravljačkim strukturama preduzeća
Istraživanje je pokazalo da su žene i dalje podzastupljene kao članice upravljačkih struktura u preduzećima u BiH, iako nadmašuju muškarce u smislu obrazovnih postignuća u zadnjih 20 godina. Jedan od mogućih razloga za ovakvo stanje jeste patrijarhalno društvo u BiH, te potojanje veoma jake veze između društvene uloge žene, njenog obrazovanja, zanimanja i položaja na tržištu rada. Tradicionalna i stereotipna poimanja o ulozi žene i muškarca održavaju segregaciju tržišta rada i negativnu i neprihvatljivu percepciju o ženama na mjestima odlučivanja.
Kako riješiti problem „staklenog krova“?
Stoga je očito da i dalje postoji nevidljivi „stakleni krov“ koji sprečava punu ravnopravnost žena na tržištu rada. Ovo je činjenica koja mora biti uzeta u obzir kod kreiranja svih razvojnih strategija a posebno onih koje se odnose na tržište rad i aktivne mjere zapošljavanja. Dosadašnje mjere koje se odnose na zaštitu materinstva su usmjerene na otklanjanje diskriminacije dok je ostvaren ograničen pomak kada se govori o mjerama koje su usmjerene na otklanjanje neravnopravnosti odnosno na postizanje jednakih mogućnosti.
Postoji dovoljno podataka koje ukazuju na obavezu donošenja privremenih posebnih mjera u skladu sa članom 8. Zakona o ravnopravnosti spolova u BIH od strane nadležnih institucija koje bi morale biti usmjerene na:
- Mjere koje su usmjerene na uključivanje neaktivnih žena na tržište rada
- Aktivne mjere zapošljavanja samo za žene a posebno u onim sektorima u kojima su žene podzastupljene
- Programe mentorstva sa ciljem osnaživanja žena za mjesta odlučivanja u poslovnim subjektima
- Postavljanje ciljeva od strane preduzeća sa ciljem postizanja 40% zastupljenost i žena i muškaraca u odborima a posebno u javnim preduzećima