U sklopu obilježavanja Sedmice ravnopravnosti spolova, u Parlamentarnoj skupštini BiH u organizaciji Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova i Misije OSCE-a održana je šesta po redu regionalna konferencija parlamentarki. Ovogodišnja je konferencija održana pod nazivom „Rad u parlamentarnim radnim tijelima – Dostignuća i izazovi iz perspektive ravnopravnosti spolova“.
Uz domaće, pozivu na konferenciju su se odazvale i parlamentarke iz Finske, Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Albanije. Zajednička poruka sa sastanka jeste da se jedino uz ravnopravnost spolova, odnosno, politikom koja na sve gleda jednako, može očekivati napredak društva.
Zastupnica u Parlamentu BiH i članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova PS BiH, Nermina Zaimović-Uzunović, kazala je kako i Bosna i Hercegovina, ali i ostale zemlje regije, imaju još mnogo postići prije ostvarivanja ravnopravnosti spolova u bilo kojem aspektu.
“Nemamo političku ravnopravnost, iako postoje određeni pomaci. PSBiH usvojila je prijedlog o povećanju sudjelovanja žena na izbornim listama s 33 na 40 posto. Ali to je daleko od stvarne ravnopravnosti žena u politici. Ekonomska ravnopravnost također je upitna“, pojasnila je Zaimović-Uzunović.
Dodala je kako sve zemlje regije pokušavaju pratiti dobru praksu Europske unije. Bosna i Hercegovina je 2013. ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama, no unatoč tome, još je dug put do istinske ravnopravnosti.
Članica Komisije za pitanja zapošljavanja i ravnopravnosti i zastupnica parlamenta Finske Elisabeth Naucler podsjetila je da je Finska prva zemlja u svijetu u kojoj su žene dobile potpuna politička prava, odnosno prva zemlja u kojoj su žene dobile pravo i da biraju i da budu birane. Također, Finska je prva država u kojoj su žene bile u većini u vladi, u kojoj je ministrica odbrane bila žena, a prva pomoćnica Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, također je bila žena iz Finske.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova pri Hrvatskom saboru, Nansi Tireli rekla je da je Hrvatska napravila puno toga po ovom pitanju, ali da ravnopravnost spolova, ipak, još uvijek nije “zaživjela u glavama ljudi”.
“Ne možemo očekivati da će se nekom direktivom, zakonom ili deklaracijom mijenjati svijest o ravnopravnosti. Ravnopravnost se tiče boljitka cijelog društva. Mali je broj žena u hrvatskom parlamentu, samo 25 posto, odnosno četvrtina. To nije dovoljno“, rekla je.
Nada Drobnjak, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova pri Skupštini Crne Gore, kazala je da nema oblasti života u kojoj muškarci i žene ne bi trebali podjednako sudjelovati. Ipak, praksa pokazuje da su muškarci dominantni kada se donose odluke.
Zamjenica predsjedajuće Alijanse parlamentarki Parlamenta Albanije, Mimoza Hafizi rekla je da je u albanskom parlamentu zastupljeno 20%, odnosno, 27 žena poslanica, koje se posebno bore za ekonomsku nezavisnost žena, povećanja sudjelovanje žena u političkom životu i vode borbu protiv nasilja nad ženama.
Predsjednik Odbora za ljudska i prava manjina i ravnopravnost spolova pri Narodnoj skupštini Republike Srbije, Meho Omerović, rekao je da je Srbija ostvarila pomake po ovom pitanju, no veliki problem je obiteljsko, odnosno, nasilje nad ženama. Podsjetio je da je na čelu Centralne banke u Srbiji žena, dodavši da je važno da žene više sudjeluju u centrima moći, izvršnoj vlasti, u vladi i direktorskim pozicijama javnih poduzeća.