U srijedu 11.12.2024. godine realizovan je Okrugli stol o temi „Posvećenost implementaciji Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027.“ u organizaciji Gender Centra Federacije Bosne i Hercegovine, kao koordinatora izrade Strategije, te uz podršku projekta EU za inkluziju u BIH. Ovom prilikom su predstavnici/ce nadležnih ministarstava, te drugih institucija i nevladinih organizacija koje učestvuju u implementaciji Strategije, imali priliku razmijeniti iskustva, te ukazati na izazove i potrebu kontinuirane multisektorske saradnje.
Ana Vuković, direktorica Gender Centra Federacije BiH ovom prilikom napomenula je da Institucije moraju učiniti više kako bi zaštitile žrtve i procesuirale počinioce: “Građani moraju zahtijevati odgovornost i osporiti štetne društvene norme, Gender Centar FBIH će i dalje biti uz hrabre žene koje govore protiv nepravde i one koje rade na izgradnji BiH u kojoj svaka žena i djevojka mogu živjeti bez straha. Ovo nije samo moralni imperativ – to je važno za stabilnost, snagu i napredak ove zemlje”, rekla je Vuković.
Sastanku je prisustvovala i predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Alma Kratina, koja je dala podršku svim naporima institucija Federacije BiH u strateškom djelovanju kako bi se uklonili sistemski nedostaci te dao prioritet sigurnosti i pravima žena i djevojčica.
Društvene promjene zahtijevaju i promjene individualnih obrazaca ponašanja, jer individualno, svi možemo učiniti mnogo, ali jedino strateškim pristupom – sveobuhvatnim djelovanjem različitih institucija, nevladinih organizacija, međusobnim povezivanjem, moguće je sistemski riješiti problem i kreirati društvo koje nimalo ne toleriše nasilje.
Predstavnik Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova je u okviru tematskog panela ukazao na razvoj programa procjene rizika prilikom prijave nasilja u porodici, te programe edukacija policijskih službenika/ca. Nasilje u porodici je krivično djelo i prema podacima deset kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova godišnje se prijavi oko 1.500 slučajeva nasilja u porodici, a na svaku prijavu nasilja se predlaže jedna ili više zaštitnih mjera. S obzirom da provedbu zaštitih mjera prate centri za socijalni rad, s obzirom da je tokom 2023. godine bilo oko 3.000 zaštitnih mjera jasno je vidljiv obuhvat posla koji pada na teret socijalne zaštite. Predstavnik Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ukazao je na sveobuhvatne procese reforme socijlane zaštite, jačanja centara za socijalni rad i razvoja programa edukacije socijalnih radnika, koje se sada realizuje sistemski. Posebno je naglašen razvoj podrške smještaju u sigurne kuće, za koje je ministarstvo sada osiguralo 1.000.000 KM godišnje. Prevencija je jedan od prioriteta Strategije, prevencija je i adekvatna reakcija na nasilje, ali ona najznačajnija prevencija je kroz odgojno obrazovni proces, kroz osiguranje nastavnih sadržaja, jačanje svijesti djelatnika u obrazovanju, odnosno cjelokupnog obrazovnog sistema putem kojeg imamo pristup kako djeci, tako i roditeljima, o čemu je ovom prilikom nešto više govorio predstavnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Evaluacija zaštitnih mjera je pokazala da nema recidiva ukoliko se kod prijave nasilja realizuje privremeno lišenje slobode, izrekne zaštitna mjera zabrane uznemiravanja i zaštitna mjera psihosocijalnog tretmana. Upravo je razvoj programa edukacije i sistemskog certificiranja provodioca psihosocijalnog tretmana, ali i razvoja centara za mentalno zdravlje bila tema predstavnika Federalnog ministarstva zdravstva. Također, Istanbulska konvencija kao jedan od oblika specijaliziranih usluga podrše definiše i podršku žrtvama seksualnog nasilja, te je razvoj ovog servisa bila također tema ovog panela.
U nastavku, kroz diskusiju se govorilo i o uspostavi oficijelnih prorgama edukacije u različitim oblastima, razvoju koordinacionih tijela i programa mjera u svih deset kantona, ali i o radu organizacija u čijoj je oblasti djelovanja i podrška različitim vulnerabilnim grupama, te je tu bilo riječi i o romskoj populaciji, pristupu servisima osoba sa poteškoćama sluha ili vida, te drugim specifičnim oblastima.
Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027. ima za cilj smanjiti nasilje i to se namjerava ostvariti kroz tri prioriteta koji se vežu za principe Istanbulske konvencije i to: Poboljšati sistemsku prevenciju nasilja u porodici, Unaprijediti sistem sveobuhvatne i efikasne zaštite žrtava nasilja u porodici i Unaprijediti istražne i pravosudne radnje. Donošenjem Strategije od strane Vlade Federacije BiH i od strane Parlamenta FBiH osiguran je sveobuhvatan pristup planiranju, realizaciji, praćenju napretka i izvještavanju u ovoj oblasti.
Nasilje u porodici ima svoje uzroke u naučenim transgeneracijski prenosivim obrascima ponašanja, a prevencija ove pojave koja nesrazmjerno utiče na žene zahtjeva multidisciplinaran pristup. Realizacijom Strategije i zajedničkim djelovanjem svih aktera, kroz pravovremenu reakciju društvene zajednice, institucija i nevladinih organizacija možemo doprinjeti kreiranju društva sa nultom tolerancijom na nasilje.
Više o događaju:
https://preporod.info/bs/article/58719/okrugli-sto-kreirati-drustvo-nulte-tolerancije-na-nasilje
