Prethodne analize pokazuju da su rezultati aktivnog pristupa rješavanju problema nezaposlenosti i sa aspekta rodne ravnopravnosti vidljivi i kroz transfere iz Budžeta Vlade Federacije BiH ka Federalnom zavodu za zapošljavanje i kantonalnim službama za zapošljavanje. Provedene mjere su bile usmjerene prema teže zapošljivim kategorijama radne snage koje su već duže vrijeme registrirane kao nezaposlene, među kojima je veliko učešće žena, mladih, manjina, povratnika i drugih grupa:
- Federalni zavod za zapošljavanje i 2010. godini je realizirao Program zapošljavanja i samozapošljavanja žena, kojim je omogućeno zapošljavanje 579 žena, a utrošeno je 2.190.500 KM.
- Program zapošljavanja i samozapošljavanja žena u 2011. godini, putem javnog poziva, realiziran je putem kantonalnih službi za zapošljavanje izdvajanjem 600.000 KM za zapošljavanje 900 žena sa evidencije nezaposlenih.[1]
- PIU SESER i Federalni zavod za zapošljavanje, u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, sufinansirali su program zapošljavanja osoba iz ciljne grupe projekta registriranih na evidenciji nezaposlenih osoba u FBiH, a koje su teško zapošljive, i to: a) žrtve nasilja, b) osobe sa statusom člana domaćinstva u kome nijedan član nije zaposlen, c) osobe sa statusom samohranog roditelja, staratelja, hranitelja, d) osobe sa statusom roditelja djeteta sa posebnim potrebama.
Osim toga, već duže vrijeme se govori o teškom ekonomskom položaju žena na selu i preprekama s kojima se susreću u poboljšanju tog položaja, pa je, tako, i Vlada Federacije BiH kroz APGOB 2010-2012. godine usmjerila aktivnosti i sredstva ka utvrđivanju i rješavanju faktičkog stanja neravnopravnosti žena u poljoprivredi uvođenjem gender statistike, promjenom kriterija za dodjelu podsticaja i omogućavanjem da se upisuju kao poljoprivredni proizvođači i ostvaruju mogućnost da prime novčane podsticaje za ruralni razvoj i druge. Tako se broj žena korisnica novčanih podsticaja u ovom periodu povećao sa 8,7% u 2007. god. na 32% zahtjeva koje su podnijele žene u 2012. godini
U istom periodu su zabilježene i aktivnosti Federalnog ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta, a značajni rezultati ostvareni su kroz provođenje APGOB FBiH 2010 – 2012. god. uklanjanjem zakonskih i administrativnih prepreka za dodjelu podsticaja za razvoj ženskog preduzetništva, uvođenjem gender statistike i gender indikatora s ciljem povećanja učešća žena u programima. U okviru mjera za provođenje Prioriteta 8.1. – Podsticaji ciljnim grupama preduzetnika u Akcionom planu realizacije Projekta FMRPO[2] za razvoj malog i srednjeg preduzetništva u FBiH nalazi se i Mjera 8.1.1. Podsticanje ciljnih grupa, Aktivnost 8.1.2.1. Podsticati žensko preduzetništvo (kao posebna mjera iz člana 8. ZORS-a) čiji je cilj povećanje broja žena koje će pokrenuti posao, lakše uključivanje i opstanak žena u preduzetništvu, koja će se mjeriti pomoću broja podržanih subjekata i za koju su u Budžetu FMRPO predviđena sredstva.
[1]Program je podrazumijevao sufinansiranje poslodavaca u iznosu od 3.000 KM po osobi radi zapošljavanja žena iz ciljne grupe. Također, Programom je predviđeno i sufinansiranje samozapošljavanja žena u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM po osobi za nabavku sredstava za rad, opreme, repromaterijala, kao i za obrtna sredstva, i to za: poljoprivrednu djelatnost (stočarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, pčelarstvo ili druga grana poljoprivrede) u iznosu od 5.000 KM, zanatske djelatnosti (proizvodno i uslužno zanatstvo) u iznosu od 4.500 KM, seoski turizam ili druge djelatnosti u iznosu od 4.000 KM. Potrebno je istaći da su žene pozvane da se prijavljuju i na ostale programe zapošljavanja i samozapošljavanja (mladi bez radnog iskustva, povratnici, Romi), koje Federalni zavod za zapošljavanje realizira samostalno ili uz podršku kantonalnih službi za zapošljavanje.
[2] Prijedlog Akcionog plana realizacije projekta “Razvoj malog i srednjeg preduzetništva u Federaciji Bosne i Hercegovine“ 2013 – 2015.