Učešće žena u zakonodavnoj vlasti

Situacija u Bosni i Hercegovini povodom pitanja učešća žena u zakonodavnim tijelima ne razlikuje se mnogo u odnosu na trendove koji vladaju u okruženju i drugim evropskim zemljama u kojim se općenito vidi manjak učešća žena na svim nivoima. Nažalost, i u zemljama EU (osim nordijskih zemalja) evidentna je dominacija muškaraca i u ovoj grani vlasti i taj trend je gotovo nepromjenljiv u posljednjih deset godina[1].

Prethodne analize pokazale su efekte stavova političkih partija i utjecaj koji izborna pravila imaju na političku participaciju žena u zakonodavnim organima u BiH.

Graf 1 Žene u zakonodavnim tijelima BiH

I pored uvedene kvote za manje zastupljeni spol na listama kandidata, broj žena izabranih u Parlamentarnu skupštinu BiH 2006. godine je iznosio 11,9%, a 2010. godine 19%. Ovo je znatno ispod nivoa od 40%, koji se, prema Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH i standardima Vijeća Evrope, smatra pravednom zastupljenošću, pa čak i ispod pekinškog praga od 30%[2].

Graf 2 Žene u parlamentima – EU i BiH

Premda do sada učinjen napredak nije u skladu sa željenim rezultatima i preporukama Komiteta CEDAW, važno je napomenuti da je od 2010. do 2012. godine, ipak, vidljivo povećano učešće žena u parlamentima u BiH za 7,7% , a u istom periodu u EU je povećano za samo 3,73%[3].

Poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH 2010-2014
	Ukupno	Muškarci	Žene	Muškarci (%)	Žene (%)
Parlament BiH	57	46	11	80,7	19,3
Predstavnički dom PSBiH	42	33	9	78,6	21,4
Dom naroda PSBiH	15	13	2	86,7	13,3

Tabela 22 Spolna struktura Parlamentarne skupštine BiH 2010 – 2014

Delegati u Parlamentu FBiH 2010-2014
	Ukupno	Muškarci	Žene	Muškarci (%)	Žene (%)
Dom naroda FBiH	58	44	14	75,86	24,14
Predstavnički dom FBiH	98	81	17	82,65	17,35

Tabela 23 Spolna struktura Parlamenta FBiH 2010 – 2014

U tabelama iznad vidimo spolnu strukturu izabranih zastupnika. Od 98 mandata u Predstavničkom domu FBiH 17 mandata je pripalo ženama ili 17,35%, a 81 mandat muškarcima ili 82,65%, a situacija u Domu naroda FBiH nešto je povoljnija sa oko 24,14% učešća žena mandatara. Na kantonalnom nivou, u skupštini kantona FBiH, nakon općih izbora 2010. godine od ukupno 289 mandata 54 je pripalo ženama ili 22,98%, a 235 ili 81,31% muškarcima. Niti u jednoj od kantonalnih skupština zastupljenost žena nije prelazila 30%. U šest kantonalnih skupština (Kanton Sarajevo, Hercegovačko-neretvanski kanton, Posavski kanton, Srednjobosanski i Bosanskopodrinjski kanton) ženama je pripalo 20% ili više mandata, a u kantonalnoj Skupštini Kantona 10 bilo je svega 8% žena zastupnica.

Sastavi skupština kantona u FBiH 2010-2014.
Kantonalna skupština	Ukupno mandata	Muškarci	Žene	Muškarci (%)	Žene (%)
USK	30	26	4	86,67	13,33
PK	21	16	5	76,19	23,81
TK	35	29	6	82,86	17,14
ZDK	35	30	5	85,71	14,29
BPK	25	18	7	72	28
SBK	30	22	8	73,33	26,67
HNK	30	23	7	76,67	23,33
ZHK	23	20	3	86,96	13,04
KS	35	28	7	80	20
K10	25	23	2	92	8
Ukupno	289	235	54	81,31	22,98

Tabela 24 Spolna struktura kantonalnih skupština 2010 – 2014

Kantonalne skupštine	% žena 2006-2010.	% žena 2010-2014.
Kanton Sarajevo	25,71	20
Tuzlanski kanton	11,43	17,14
Srednjobosanski kanton	20	26,67
Bosanskopodrinjski kanton	16	28
Unsko-sanski kanton	16,67	13,33
Posavski kanton	9,52	23,81
Zeničko-dobojski kanton	20	14,29
Zapadnohercegovački kanton	8,7	13,04
Hercegovačko–neretvanski kanton	10	23,33
Kanton 10	8	8

Tabela 25 Učešće žena u kantonalnim skupštinama

Ono što je evidentno iz analiza jeste to da, u suštini, ne postoji eksponencijalni rast učešća žena u zakonodavnim i izvršnim organima na svim nivoima vlasti u FBiH. Naime, vidljive su velike fluktuacije u periodu od 2006. do 2014. godine, pa u poređenju sa sastavom kantonalnih skupština nakon općih izbora 2006. godine, u sedam od deset kantona povećan je broj zastupnica, a u tri kantonalne skupštine (KS, USK i ZDK) taj broj se smanjio za oko 5% .

Graf 3 Učešće žena u kantonalnim skupštinama FBiH

Ukoliko se uporede podaci o učešću žena na različitim nivoima zakonodavne vlasti u periodu od 2010. do 2012. godine vidljivo je, također, da žene ni na jednom nivou vlasti (općinska vijeća, kantonalne skupštine, Parlament FBiH i Parlament BiH) nisu zastupljene više od 20%. Također, primjetno je i da se to učešće smanjuje kako se ide ka nižim nivoima vlasti iako ne značajno.

Graf 4 Spolna struktura zakonodavnih nivoa vlasti u FBiH 2010 – 2012

Kako bismo stavili ove brojke u širi globalni kontekst, važno je reći da je BiH na 59. mjestu na listi UN žena u politici[4] od ukupno 149 zemalja za koje su ove statistike bile dostupne. To je, svakako, veoma važan pokazatelj da stanje nije kritično. Međutim, uzimajući u obzir specifičnost BiH, a naročito strukture FBiH, kao i trendove koji sve više ukazuju na radikalizaciju politika i društva, mora se voditi računa ne samo o povećanju broja žena u parlamentima, skupštinama i općinskim vijećima već i o ulaganju dodatnih napora da se liderice i parlamentarke dodatno osnaže. Osnaživanje je potrebno ne samo u smislu njihovog dijelovanja nego i u smislu stvaranja prostora za njihovu jaču i aktivniju ulogu i utjecaj putem parlamentarnih komisija, radnih tijela i klubova.

[1] European Union (2013), Women and men in leadership positions in the European Union, 2013.

[2]Adnan Kadribašić (2012), Učešće žena u javnom i političkom životu BiH – osvrt na lokalne izbore 2012. godine u: Civilno društvo u akciji za dijalog i partnerstvo.

[3]Postoji i nekoliko pozitivnih promjena koje su se nedavno desile u političkom životu u BiH, u februaru 2013. godine. Naime, zastupnice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH osnovale su Klub parlamentarki koji trenutno djeluje kao neformalna grupa, ali je inicirano da se usvoje amandmani u parlamentarne statute, jer još uvijek nije moguće osnovati višepartijske klubove.

[4]UN WOMEN, Women in Politics: 2014 (preuzeto sa http://www.unwomen.org/lo/what-we-do/~/media/8FD64A021C8840AC9AE6906D50658487.ashx).