Predškolski odgoj i obrazovanje

U Evropi je odavno opredjeljenje rani razvoj i obrazovanje koje je jasno izraženo u relevantnim politikama i strategijama. Dob djece za ulazak u formalno obrazovanje se smanjuje i povećava njihov obuhvat. Tako je u periodu od 2000. do 2009. godine u prosjeku u 27 zemalja EU (EU-27) stopa upisa djece u predškolsko i osnovno obrazovanje dostigla približno 77% za djecu staru tri godine, 90% za djecu od četiri godine i 94% za djecu staru pet godina u 2009. godini. Na Samitu u Barceloni 2002. godine Vijeće Evrope je odlučilo da do 2010. godine sve zemlje članice moraju osigurati da najmanje 90% djece od treće godine do polaska u školu bude obuhvaćeno predškolskim odgojem i obrazovanjem, kao i 33% djece mlađe od tri godine. Naročita pažnja je usmjerena na brigu i uključenje djece iz ugroženih grupa za koje je predškolski odgoj ključan za uspjeh u nastavku školovanja, kao i na posebnu pomoć i podršku porodicama ove djece. Statistička analiza data u ovom dijelu pokazuje da se Federacija BiH nije ni približila ovom postavljenom cilju.

Predškolski odgoj i obrazovanje u Federaciji BiH uređeni su kantonalnim zakonima koji su doneseni u skladu sa Okvirnim zakonom o predškolskom obrazovanju u BiH. Ovim zakonom predviđeni su predškolski odgoj i obrazovanje kao integralni dio cjelokupnog sistema odgoja i obrazovanja u BiH, koji osigurava optimalne i jednake uvjete da svako dijete od rođenja do polaska u školu razvija i ostvaruje sve svoje intelektualne i tjelesne sposobnosti. Budući da je predškolsko obrazovanje u nadležnosti kantona, ovim zakonom utvrđena je obaveza kantonalnih ministarstava obrazovanja da organiziraju i uvedu obavezni program predškolskog odgoja i obrazovanja. Uprkos roku o obaveznom usklađivanju svojih zakona sa ovim okvirnim zakonom, sva kantonalna ministarstva nisu to učinila do kraja 2012. godine^{^[1]}.

U Federaciji BiH u 2012. godini bilo je 145 predškolskih ustanova (106 javnih i 39 privatnih). Uprkos godišnjem povećanju ovog broja u odnosu na 2009. godinu, kada ih je bilo 129, to je daleko od dovoljnog broja za prijem sve djece koja su obavezna da pohađaju predškolski program u godini prije polaska u školu.

Pregled broja ustanova po kantonima pokazuje velike razlike, pa, tako, Kanton Sarajevo ima najviše predškolskih ustanova (38), a Bosanskopodrinjski kanton ima najmanje, samo dvije, što ponovo treba posmatrati u skladu sa razlikama u veličini kantona.

Graf 10 Predškolske ustanove u FBiH u 2012. godini

Ovdje se, svakako, moraju uzeti u obzir i veličina kantona i broj djece predškolskog uzrasta u tom kantonu, ali i bez dublje analize jasno je da je nedovoljan obuhvat djece ovim obrazovanjem u velikoj mjeri uzrokovan i malim brojem odgovarajućih ustanova.

U sljedećem grafikonu dat je pregled broja djece po spolu i po posmatranim godinama (2010-2012) upisane u predškolske ustanove u Federaciji BiH. Vidimo da se broj djece u ovim ustanovama povećao od 2010. do 2012. godine (sa 10.179 na 10.969), ali je veoma uočljiva i razlika u broju upisanih dječaka i djevojčica, u korist dječaka, koja se, istina, neznatno smanjila u posljednjoj posmatranoj godini (sa 53 na 52% dječaka).

Uz ovaj podatak potrebno je dodati i broj djece koja svake godine ostanu neupisana zbog popunjenog kapaciteta (157 u 2010. godini ili čak 352 u 2012. godini), što dodatno govori u prilog činjenici da je broj ovih ustanova u Federaciji BiH daleko ispod potrebnog.

Graf 11 Omjer dječaka i djevojčica u predškolskim ustanovama u FBiH – 2010 – 2012

Dalja analiza po kantonima (iz 2012. god.) pokazuje da je, očekivano, najviše djece upisano u predškolske ustanove u Kantonu Sarajevo (1.550 dječaka i 1.551 djevojčica), a najmanje u Posavskom kantonu (91 dječak i 50 djevojčica). U prvom slučaju vidimo izjednačenost po spolu, a u drugom slučaju vidimo veliku razliku prema spolu u korist dječaka.

Graf 12 Djeca u predškolskim ustanovama – pregled po kantonima

Dakle, kantoni sa dosta manjim brojem djece u predškolskim ustanovama su BPK i PK, pri čemu treba uzeti u obzir veličinu kantona i broj stanovnika, kao i socio-ekonomske razlike i razlike u broju predškolskih ustanova po kantonima. Grubo posmatrajući, broj muške djece u predškolskim ustanovama je veći od broja djece ženskog spola, ali su razlike relativno male.

Analize pokazuju da su predškolskim odgojem i obrazovanjem u našoj državi i dalje najviše obuhvaćena djeca čiji su roditelji zaposleni, što, također, govori i o prevalentnoj ulozi ovih ustanova u čuvanju djece u periodu kada roditelji rade. Istovremeno, dostupnost ustanova predškolskog obrazovanja i odgoja jedan je od faktora koji utječu na status zaposlenosti roditelja, posebno majki, te je i zbog tog razloga zanimljiva sljedeća statistika koja govori o statusu zaposlenosti roditelja djece koja pohađaju predškolske ustanove. Dakle, najveći broj djece u predškolskim ustanovama u Federaciji BiH su djeca čija su oba roditelja zaposlena (više od 80%), a zatim djece čiji samo jedan roditelj radi, što je najčešće otac.

	Djeca čija su oba roditelja zaposlena	Samo majka zaposlena	Samo otac zaposlen	Nijedan roditelj nije zaposlen
FBiH	8.528	652	1.499	254
USK	836	69	144	15
PK	93	17	19	12
TK	1.589	131	216	69
ZDK	979	80	154	38
BPK	123	16	35	17
SBK	457	27	133	4
HNK	977	82	328	27
ZHK	543	55	128	16
KS	2.618	146	282	53
K10	283	29	60	3

Tabela 34 Zaposlenost/nezaposlenost roditelja čija djeca su obuhvaćena predškolskim odgojem i obrazovanjem – pregled po kantonima

Sa aspekta rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja, veoma su važni statistički pokazatelji o učešću žena u broju zaposlenih u ovim ustanovama. U Federaciji BiH tradicionalno prevladava ženski stručni kadar u ovoj oblasti, u skladu sa tradicionalnom rodnom podjelom uloga.

Ukupan broj zaposlenih u predškolskim ustanovama u 2010. godini iznosio je 1.230, od toga su bile 1.154 žene. U 2012. godini ukupan broj je povećan, 1.450, od toga je bilo 729 vaspitača/ica (720 žena), 47 stručnih saradnika (47 žena), medicinskih radnika 138 (137 žena), te administrativnog osoblja 168 (149 žena). Na grafičkom prikazu za 2012. godinu još se jasnije uočava da su žene daleko prisutnije u ovoj oblasti zanimanja – svega devet muškaraca je zaposleno kao vaspitači na nivou cijele FBiH i čak je njihov broj smanjen u odnosu na 2010. godinu, kad ih je bilo 15.

Graf 13 Zaposleni u predškolskim ustanovama u odnosu na spol

Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački kanton nisu uskladili svoje zakone do 2012. god., a Unsko-sanski i Posavski kanton su uskladili zakon, ali nisu uveli program obaveznog predškolskog obrazovanja. Tuzlanski kanton počeo je postepeno provoditi program s tim da će do 2014/2015. god. uvesti ovaj program u potpunosti. Za Kanton 10 informacija nije dostupna (Informacije Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke o uključenosti djece predškolskog uzrasta u odgojno-obrazovni proces u godini pred polazak u školu u Federaciji BiH, maj 2013. god.).