Osnovni cilj koji se želi postići predviđenim mjerama je stvaranje jednakih mogućnosti i pristupa naobrazbi za djevojčice i dječake, žene i muškarce u bilo kojoj životnoj dobi, uključujući pripadnike/ce vulnerabilnih grupa, na bilo kojem području (ruralno/urbano) i sa istim perspektivama za budući profesionalni život.
I.1.1. Identificiranje prioritetnih zakona, strategija, akcijskih planova, programa i drugih akata iz područja obrazovanja, znanosti, kulture i sporta s ciljem uvođenja i primjene međunarodnih i domaćih standarda ravnopravnosti spolova u tim područjima;
I.1.2. Provođenje rodnih analiza strategija, politika, programa i projekata u području obrazovanja, znanosti, kulture i sporta s ciljem utvrđivanja nedostataka, prednosti, stvarnih potreba i mogućnosti sa stajališta ravnopravnosti spolova;
I.1.3. Redovito prikupljanje, analiza i objavljivanje podataka razvrstanih po spolu o pristupu i sudjelovanju žena i muškaraca na svim razinama u obrazovnom sustavu, znanosti, kulturi i sportu;
I.1.4. Redovito praćenje i procjena pristupa oba spola u poslijediplomskim programima i stjecanju znantvenih zvanja, kao i pristup grantovima i stipendijama pod jednakim uvjetima, znanstvenoistraživačkim programima i projektima, kao i u procesima rukovođenja i koordinacije;
I.1.5. Izrada i provođenje programa mjera i aktivnosti za ostvarivanje jednakih prava i jednakog pristupa obrazovanju, znanosti, kulturi i sportu, uključujući jačanje profesionalnih kapaciteta za primjenu domaćih i međunarodnih standarda u navedenim područjima, uvođenje rodno odgovornih proračuna te uspostava odgovarajućih institucionalnih mehanizama za koordinaciju provedbe ovih mjera;
I.1.6. Potpora istraživanjima o ravnopravnosti spolova u područjima obrazovanja, znanosti, kulture i sporta, kao i programima usmjerenim k uklanjanju diskriminatornih i stereotipnih stavova u obrazovnim, znanstvenim, kulturnim i sportskim sadržajima;
I.1.7. Potpora programima cjeloživotnog obrazovanja za prioritetne ciljne skupine kao što su: odrasli bez završene osnovne ili srednje škole, odrasli sa završenom srednjom školom koja ne odgovara potrebama tržišta rada, osobe s posebnim potrebama, Romi, povratnici, starije osobe kao i osobe koje žele napredovati u radu i zanimanju, te usavršavati poduzetničke sposobnosti.;
I.1.8. Potpora programima jednakih mogućnosti obaju spolova za jačanje kapaciteta, pristup i korištenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u vladi, javnim i privatnim poduzećima, medijima, kao i u sektoru obrazovanja;
I.1.9. Potpora rodnim studijama i istraživačkim radovima na sveučilištima i u istraživačkim institutima;
I.1.10. Provođenje promidžbenih aktivnosti, informativnih kampanja i kampanja podizanja svijesti javnosti o ravnopravnosti spolova kao načelu ljudskih prava, a u cilju mijenjanja postojećih stereotipnih stavova i ponašanja u vezi s ulogama žena i muškaraca;
I.1.11. Praćenje napretka i izvješćivanje o zastupljenosti i pristupu žena i muškaraca u područjima obrazovanja, znanosti, kulture i sporta.
Nositelji odgovornosti: tijela zakonodavne i izvršne vlasti na državnoj i entitetskoj razini, kantonalna i tijela jedinica lokalne samouprave, u skladu s resornim nadležnostima propisanim važećim zakonskim propisima.
Rok za provedbu: 2013.- 2017. godine.
Zakonski okvir koji regulira oblast obrazovanja u Federaciji BiH izričito zabranjuje diskriminaciju na osnovu spola te promovira jednak pristup obrazovanju za sve.
Stopa uključenosti djece u predškolsko obrazovanje u Federaciji BiH još uvijek je nezadovoljavajuća. Najveći broj djece u predškolskim ustanovama u Federaciji BiH su djeca čija su oba roditelja zaposlena (više od 80%), a zatim djece čiji samo jedan roditelj radi, najčešće otac, što također govori i o prevalentnoj ulozi ovih ustanova u čuvanju djece u periodu kada roditelji rade.
Po pitanju jednakog pristupa osnovnom i srednjem obrazovanju prisutan je rodni balans.
Obuhvat djece osnovnim obrazovanjem u Federaciji BiH iznosi više od 97% i u ravni je sa stopom EU- 27 od 97,6%. Među djecom koja nisu uključena u osnovno obrazovanje najviše je djece sa poteškoćama u razvoju i djece romske nacionalnosti.
Na nivou srednjeg obrazovanja obuhvat je ispod evropskog prosjeka, ali su razlike među dječacima i djevojčicama, također, zanemarljive. Za veoma veliki procenat stanovništva, a naročito žena, srednje obrazovanje je najviši stepen stečenog obrazovanja. Istovremeno najbrojniju populaciju na tržištu rada u Federaciji BiH čine osobe sa završenom srednjom školom, a također je najveće učešće osoba s tim stepenom obrazovanja među nezaposlenim što upućuje na veliku neusklađenost između obrazovanja i tržišta rada.
Podaci o broju učenika koji su napustili srednje obrazovanje pokazuju da je u posmatranom periodu, došlo do porasta prekidanja srednjeg obrazovanja, pretežno zbog ekonomskih razloga. Među učenicima koji su napustili školu više je mladića nego djevojaka iako je u 2011. godini, u odnosu na prethodnu, došlo do povećanja i broja djevojaka (sa 37 na 42%).
Što se tiče visokoškolskog obrazovanja, nešto više djevojaka nego mladića upisuje i završava fakultete, ali najviši stepen obrazovanja još uvijek stječe više muškaraca. Ovaj trend svjedoči o još uvijek prisutnom fenomenu „vertikalnog gubitka žena“ u oblasti visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog rada.
Rezultati analize pokazuju da je i dalje prisutna izrazita rodna segregacija u izboru zanimanja, što svjedoči o upornom opstanku društvenih stereotipa o isključivo „ženskim“ i „muškim“ profesijama.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Dodatni pokazetlji stanja
Pravni okvir
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948. god.)
Konvencija o pravima djeteta (1989. god.)
Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju
Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena
Pekinška deklaracija i Platforma za akciju
Rezoluciji Vijeća Evropske unije o ženama i nauci
Preporuka 1281 (1995. god.) Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o rodnoj ravnopravnosti u obrazovanju
Okvirni zakon o predškolskom obrazovanju u BiH
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini
Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH” broj 59/07).
Strateškim pravcima razvoja obrazovanja u BiH sa planom implementiranja
Akcionom planu za djecu BiH