Iako je još uvijek nerazvijena svijest bosansko – hercegovačke javnosti o problemu seksualnog uznemiravanja, pravosuđe BiH je započelo sankcioniranje počinioca djela seksualnog uznemiravanja, kao i zaštite žrtava seksualnog uznemiravanja. Značajne inicijative su pokrenute s ciljem osiguravanja efikasne prevencije seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja na osnovu spola na radnom mjestu. Prošle, 2013., godine je po prvi put izrečena kazna zatvora za verbalno – seksualno uznemiravanje na javnom mjestu.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, gđa. Samra Filipović – Hadžiabdić ističe da je : “u BiH učinjeno mnogo kako bi se osigurala zaštita od seksualnog uznemiravanja. Seksualno uznemiravanje je definirano kao krivično djelo sa zapriječnom kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, što je u skladu sa međunarodnim standardima“.
Iz Agencija za ravnopravnost spolova BiH zadužene za nadzor primjene Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, ističu da je seksualno nasilje uveliko prisutno u bosansko – hercegovačkom društvu. Istraživanje sprovedeno od strane ove Agencije, a koje se tiče zaposlenih u institucijama BiH je pokazalo da je gotovo svaka šesta osoba doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, dok čak 41% ispitanik/ca smatraju da ne znaju prepoznati seksualno uznemiravanje.
Vrlo je bitno razlikovati dva oblika zlostavljanja: mobing koji je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu i predstavlja prekršaj i seksualno uznemiravanje koje predstavlja krivično djelo.
Podjednako su teške posljedice svih oblika seksualnog uznemiravanja bilo da je uznemiravanje fizičko, verbalno ili neverbalno. Ono stvara zaštraćujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvrijedljivo okruženje, koje je posebno izraženo na radnom mjestu, na kojem su žrtve vrlo često prisiljene da ostanu u radnom okruženju sa počiniteljem duži vremenski period. Dok fizički oblik seksualnog uznemiravanja ostavlja najteže posljedice i verbalno i neverbalno uznemiravanje također ostavljaju teže posljedice na žrtvu.
Odgovor pravosuđa u ovakvim postupcima
Sud BiH, koji je postupao u ovakvim predmetima, do sada je izgradio jasnu praksu kada je u pitanju kažnjavanje ovakvih djela. U 8 predmeta, koje je razmatrao Sud BiH, krivična odgovornost za seksualno uznemiravanje je utvrđena u 7 slučajeva. U prvom predmetu Sud BiH je kaznio počinioca seksualnog uznemiravanja uslovnom kaznom, a TV stanicu novčanom kaznom. Danas su sudovi kažnjavaju počinioce seksualnog uznemiravanja kaznom zatvora.
Evidentan je napredak u BiH po pitanju kažnjavanja počinioca nasilja, no međutim neophodno je i dalje pružati podršku svim žrtvama i kako bi dobile efikasnu zaštitu usmjeravati ih na prijavljivanje ovakvih slučajeva nadležnom tužilaštvu.
Prevencija i uloga poslodavaca
Koliko je kažnjavanje bitno, iz Agencije ističu da je neophodno raditi i na prevenciji seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, što je zapravo i jedna od glavnih obaveza svih poslodavaca u BiH, a u skladu sa Zakonom o ravnopravnost spolova BiH.
U većini zakona koji uređuju radne odnose definirano je i seksualno uznemiravanje, međutim kako ističu iz Agencije to se ne može smatrati prevencijom. Efikasna prevencija obavezno uključuje aktivnu ulogu poslodavaca u podizanju svijesti o neprihvatljivim oblicima ponašanja na radnom mjestu i veoma je značajno da svi uposleni budu upoznati o neprihvatljivosti seksualnog uznemiravanja. Kao primjer efikasne prevencije može se donijeti politika nulte tolerancije, što je zapravo sastavnim dijelom „Vodiča za poduzimanje efikasnih mjera za sprečavanje uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu u institucijama BiH“, kojeg je Agencija izradila u saradnji sa Agencijom za državnu službu i Ministarstvom pravde BiH.
Pravosuđe također aktivno djeluje u osiguranju mjera prevencije seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu. Iz Atlantske inicijative koja podržava rad panela stručnjaka, prijedlog mjera za prevenciju će biti dostavljen svim pravosudnim institucijama kao i poslodavcima, kako bi se sprovele obaveze iz Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.
Iz Agencije za ravnopravnost spolova poručuju da je neophodno uključiti sve sektore u prevenciju seksualnog uznemiravanja, a naročito privatni sektor, za koji još uvijek nisu dostupni podaci o rasprostranjenosti ovakvog tipa uznemiravanja.