Zbog posljednjeg femicida u Sarajevu (njih 14 u posljednje četiri godine u BiH) – Komisija za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u saradnji sa Gender Centrom Federacije BiH održala je konferenciju sa koje je apelovano na nužne i hitne korake. Svaka od govornica istaknula je važnost izmjena Krivičnog zakona BiH, kao i Zakona protiv nasilja u porodici. Uputile su i poruke kako je femicid postao praksa, a ne incident, te da svjedočimo pandemiji ovog zločina. S tim u vezi, podcrtale su i sljedeće: Femicid nije kraj tragične ljubavi, to je ubistvo iz mržnje.
Predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Alma Kratina, istakla je kako zakonski okvir u BiH nije usklađen sa međunarodnim konvencijama, te da javni diskurs uopće nije demotivirajući za buduće nasilnike.
“Treba nam novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, te izmjene i dopune Krivičnog zakona. Ova Komisija je krajem septembra uputila Parlamentu FBiH zaključak kojeg je on usvojio, i koji je obavezujući za Ministarstvo pravde FBiH i Vladu FBiH. On podrazumijeva da u roku od 90 dana dostave novi tekst Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ali i izmjene i dopune Krivičnog zakona.
Apelovala je i na građane, naglašava kako mora postojati shvatanje da nasilje nije privatna stvar!
Pandemija femicida
Ana Vuković, ravnateljica Gender centra Vlade FBiH, jednog od mehanizama koji nadgleda provođenje zakonodavnog okvira, tvrdi – zakoni su tu, ali upitno je kako se implementiraju.
Upozorila je i da svjedočimo pandemiji femicida.
“Ovo nije incident, ovo je već postala praksa. Zato se obraćam svin institucijama: Moramo zajednički uraditi sve da riješimo ovo pitanje, počevši od prevencije”, navela je.
Podsjetila je da se na adekvatan način ne vrši ni procjena rizika, s obzirom da se i u posljednjem slučaju femicida, kao i u nekima od ranije, radi o prestupniku koji je već osuđivan.
Između ostalog, dodala je i da je Gender centar Vladi FBiH podnio prijedlog nove Strategije protiv nasilja u obitelji, za period 2023/2025. godinu.
“Imamo i počinitelja koji je dobio godinu dana zatvora – jer je samohrani otac”
Medijima se obraćala i direktorica fondacije Infohouse, Đenana Alađuz, podsjetivši da u BiH femicid nije klasificiran u Krivičnom zakonu, ali postoji teško djelo ubistva i ubistvo iz mržnje, na osnovu čega se može presuditi i do 40 godina zatvora.
Istovremeno, istakla je Alađuz – imamo i sud koji je jednom od počinitelja presudio na godinu dana zatvora jer je samohrani otac. A samohrani je otac jer je ubio drugog roditelja.
“Najčešće dodijeljena kazna je 9,9 godina. A uz dobro vladanje se može izaći i ranije”, podsjetila je Alađuz.
Kontinuirano raste broj prijava o konfliktnim razvodima
I obumudsmenka za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur bila je jedna od govornica koja je podcrtala kako bilo kakva parcijalna rješenja neće zaustaviti poraznu statistiku.
Učinit će to, ponovila je – izmjene Zakona protiv nasilja u porodici, te izmjene Krivičnog zakona BiH. Potrebno je osigurati i zaštitu novinara, medicinskih i socijalnih radnika, ali izmijeniti i procesni zakon.
Krivični procesni zakon mora osigurati procjene potreba žrtve i rizičnih faktora. Institucija ombudsmena iz godine u godinu bilježi broj žalbi vezanih za konfliktne razvode, gdje su ugrožena i djeca.
Održan i hitan sastanak na nivou KS
Današnjoj konferenciji prisustvovala je i Vildana Bešlija, predsjedavajuća Komisije za ravnopravnost spolova KS.
“Upravo dolazim sa sastanka sa komesarom policije KS kojeg smo hitno sazvali. Razgovarali smo o tome koje su tačke koje treba preduprijediti, te šta se može uraditi u praćenju i žrtve i počinitelja nasilja. Uradit ćemo sve da se to promijeni”, obećala je Bešlija.
Također, Jadranka Miličević iz Fondacije Cure, istakla je da je održan i sastanak sa resornim ministrima i ekspertima, na kojem je pokušano objediniti dosadašnje inicijative, te izvršiti pritisak na federalni parlament, u čijim ladicama još od prošle godine stoje određene inicijative za izmjenu dva zakona kojeg su sve sagovornice istakle kao ključne.
Miličević naglašava – na prvoj narednoj sjednici mora se oformiti ekipa koja će dosadašnje materijale objediniti. Traži uključivanje u proces i stručnjaka iz akademske zajednice, te predstavnike nevladinih organizacija. Napominje da je u cijelom procesu ključno uspostaviti i bazu podataka o počiniteljima nasilja nad ženama.
